AKO VAM PROPADNE PRVI RASAD, OVO MORATE ZNATI: 7 glavnih saveta za rasađivanje paradajza, paprike i patlidžana

Rasad raznog povrća ima različite zahteve, evo kako da uspešno obavite presadnju biljaka u baštu na otvorenom!

AKO VAM PROPADNE PRVI RASAD, OVO MORATE ZNATI: 7 glavnih saveta za rasađivanje paradajza, paprike i patlidžana Foto: Shutterstock

Maj je mesec sadnje rasada povrća u bašti. Sadnja rasada na stalno mesto kod mladih biljaka izaziva jak stres i treba sve učiniti kako bi taj stres bio što manji. Mlade biljke treba da budu dobro razvijene, zdrave, dobro razvijenog korena. Uslovi u periodu sadnje trebaju biti što povoljniji kako bi prijem mladih biljaka bio što bolji.

Nakon sadnje na otvorenom, povećava se transpiracija mlade biljke, a gubitak korenovog sistema može biti i do 85%. Zbog toga je veoma važno da su biljke dobro razvijene, a uslovi odgovarajući.

SAVETI ZA RASAĐIVANJE:

1. Biljke koje sadimo ne treba da budu ni premlade ni prestare.

Star rasad bolje se ukorenjava, ali sporo napreduje, gubi rodni potencijal. Suviše mlad rasad teže se ukorenjuje, skloniji je pojavi ožegotina i propadanju.

Optimalno razvijen rasad polako se prilagođava stalnom mestu i uslovima spoljne sredine. Proces kaljenja treba da je obavljen pre sadnje.

2. Rasad različitih vrsta povrća ima različite zahteve u pogledu temperature zemljišta i vazduha.

Paradajz je vrsta koja se prva sadi, jer je za rasad paradajza dovoljna temperatura zemljišta od 8 do 10°C. Za papriku i patlidžan zemljište treba da su ugreje, a sadnja se obavlja kada je temperatura zemljišta 15°C.

3. Nekoliko sati pre sadnje potrebno je zaliti saksije i kontejnere sa rasadom kako bi se koren sa zemljom izvadio neoštećen.

Sadnju ne obavljati po suvom i sunčanom danu. Najbolje je sadnju na malim parcelama obaviti kada je oblačno ili pred kišu. Ukoliko je dan suv i osunčan, sadnju obavite pred veče. Sadnju po vetrovitom vremenu treba izbegavati jer vetar povećava transpiraciju i stres koji mlade biljke doživljavaju.

4. U maju je još uvek moguća pojava mraza i posađen rasad treba zaštititi.

Kao zaštitu možemo koristiti agrotekstil, plastične flaše, papirne fišeke, namenska zvona za zaštitu biljaka.

5. Rasad paradajza sadi se dublje.

Razlog tome je što paradajz razvija korenje na delu stabla koji zatrpamo zemljom. Na ovaj način dobijamo biljku sa jakim korenovim sistemom.

6. Ukoliko biljka na posađenom mestu propadne, posadite novu, ali pazite da bar 10cm udaljite novu jamu za rasad.

To je važno kako biste izbegli patogene mikroorganizme ili štetočine koji su doveli do propadanja prethodne biljke.

Kako bismo sprečili propadanje rasada celera i kupusnjača, možemo biljke nakon sadnje zaliti rastvorom divizime.

7. Prvu prihranu posađenih biljaka obavite dve nedelje nakon sadnje.

Do tad će već biti razvijeno novo korenje koje će biti spremno da usvoji hraniva.

Tekst: Ranka Vojnović

Izvor: Agroklub




bonus video
ostavite komentar
Inicijalizacija u toku...
instagram
Instagram Moja lepa bašta